Decentralizirani sustavi provjere identiteta 2025: Kako blockchain i dokazi bez saznanja transformiraju digitalno povjerenje. Istražite rast tržišta, ključne tehnologije i plan za samostalnu budućnost.

• Izvršni Sažetak: Stanje decentralizirane provjere identiteta u 2025
• Pregled i veličina tržišta: Projekcije rasta od 2025–2030 (CAGR 32%)
• Ključni Pokretači: Privatnost, Regulativa i Uspon Digitalnih Ekosustava
• Tehnološki Pejzaž: Blockchain, Dokazi bez saznanja i Standardi Interoperabilnosti
• Konkurentska Analiza: Vodeće Platforme, Startupi i Konsorciji
• Primjeri Korištenja: Financijske Usluge, Zdravstvo, Vlada i Web3 Aplikacije
• Regulatorno Okruženje: Globalni Trendovi Politike i Izazovi Usklađenosti
• Prepreke Usvajanju: Tehnički, Društveni i Ekonomskih Prepreka
• Buduće Očekivanje: Decentralizirani Identitet 2028. i dalje
• Strateške Preporuke za Dionike
• Izvori & Reference

Izvršni Sažetak: Stanje decentralizirane provjere identiteta u 2025

U 2025. godini, decentralizirani sustavi provjere identiteta postali su transformativna snaga u upravljanju digitalnim identitetom, pružajući pojedincima veću kontrolu nad svojim osobnim podacima dok poboljšavaju sigurnost i privatnost. Za razliku od tradicionalnih, centraliziranih modela—gdje se podaci o identitetu pohranjuju i upravljaju od strane jedne vlasti—decentralizirani sustavi koriste tehnologije distribuiranih knjiga, poput blockchaina, kako bi omogućili korisnicima da posjeduju, upravljaju i dijele svoje vjerodajnice sigurno i selektivno. Ova promjena paradigme potaknuta je sve većim zabrinutostima zbog kršenja podataka, regulativnim pritiscima za usklađenost s privatnošću i potrebom za besprijekornim, prekograničnim digitalnim interakcijama.

Ključni igrači u industriji, uključujući Microsoft, IBM i Evernym (sada dio Avanade), ubrzali su razvoj i implementaciju decentraliziranih identitetskih rješenja. Ovi sustavi koriste standarde kao što su decentralizirani identifikatori (DIDs) i verificirane vjerodajnice, prema definiciji World Wide Web Consortium (W3C), kako bi osigurali interoperabilnost i povjerenje među platformama. Vlade i regulatorna tijela, uključujući Europsku komisiju i Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST), također počinju prepoznavati i integrirati decentralizirane okvire identiteta u digitalne javne usluge i režime usklađenosti.

Usvajanje decentralizirane provjere identiteta posebno je značajno u sektorima kao što su financije, zdravstvo i putovanja, gdje je sigurna, korisnički središnja autentikacija od ključne važnosti. Financijske institucije koriste ove sustave za pojednostavljenje procesa “poznaj svog kupca” (KYC), smanjenje prijevara i poboljšanje korisničkog iskustva. Pružatelji zdravstvenih usluga koriste decentralizirane vjerodajnice za omogućavanje sigurne razmjene podataka o pacijentima, dok platforme za putovanja i mobilnost piliraju digitalne identitetske novčanike za besprijekorno prelazak granica i prodaju karata.

Unatoč značajnom napretku, izazovi ostaju. Interoperabilnost između različitih decentraliziranih identitetskih mreža, onboardanje korisnika i uspostava robusnih okvira upravljanja i dalje su aktualni problemi. Također, osiguranje dostupnosti i digitalne pismenosti za sve korisnike je od suštinskog značaja kako bi se spriječili novi oblici isključenja. Ipak, trenutna dinamika do 2025. sugerira da decentralizirana provjera identiteta ima potencijal postati osnovni element digitalne ekonomije, balansirajući inovaciju s imperativima privatnosti i sigurnosti.

Pregled i veličina tržišta: Projekcije rasta od 2025–2030 (CAGR 32%)

Tržište decentraliziranih sustava provjere identiteta spremno je na značajno širenje između 2025. i 2030. godine, s projekcijama godišnje stope rasta (CAGR) od 32%. Ovaj brzi rast potaknut je sve većim zahtjevima za sigurnim, privatnost-prijateljskim digitalnim identitetskim rješenjima u sektorima kao što su financije, zdravstvo, vlada i telekomunikacije. Decentralizirani identitetski sustavi koriste blockchain i tehnologije distribuiranih knjiga kako bi korisnicima omogućili kontrolu nad njihovim osobnim podacima, smanjujući oslanjanje na centralizirane baze podataka i smanjujući rizike povezane s kršenjima podataka i krađama identiteta.

Ključni pokretači tržišta uključuju proliferaciju digitalnih usluga, strože regulatorne zahtjeve za privatnost podataka (poput GDPR-a i nadolazećih globalnih standarda) te potrebu za besprijekornim, korisnički središnjim metodama autentikacije. Poduzeća i vlade sve više usvajaju decentralizirane okvire identiteta kako bi pojednostavili onboardanje, povećali usklađenost i poboljšali povjerenje korisnika. Na primjer, inicijative poput Evernym platforme i Microsoft Entra Verified ID postavljaju industrijske standarde za upravljanje decentraliziranim identitetima.

Iz regionalne perspektive, Sjeverna Amerika i Europa očekuju se da će voditi uvođenje zbog napredne digitalne infrastrukture i podržavajućih regulatornih okruženja. Međutim, Azijsko-pacifička regija predviđa najbrži rast, potaknut brzim digitalnim transformacijama i vladinim programima digitalnih identiteta. Tržišni pejzaž oblikuju i suradnje između pružatelja tehnologije, organizacija za standardizaciju i industrijskih konzorcija poput World Wide Web Consortium (W3C) i Hyperledger Foundation, koje razvijaju standarde interoperabilnosti i okvire otvorenog koda.

Do 2030. godine, decentralizirani sustavi provjere identiteta predviđa se da će postati temeljna komponenta digitalnih ekosustava, omogućavajući siguran pristup uslugama dok osnažuju pojedince s većom kontrolom nad njihovim identitetima. Očekivana veličina tržišta ne odražava samo rastuće usvajanje među poduzećima i vladama, već i pojavu novih slučajeva korištenja u područjima poput IoT-a, pametnih gradova i prekograničnih digitalnih usluga. Kako tehnologija sazrijeva, kontinuirana inovacija i pravilna regulacija bit će ključne za održavanje robusne putanje rasta tržišta.

Ključni Pokretači: Privatnost, Regulativa i Uspon Digitalnih Ekosustava

Evolucija decentraliziranih sustava provjere identiteta potaknuta je tri međusobno povezana pokretača: povećanom zabrinutošću za privatnost, razvojem regulative i širenjem digitalnih ekosustava. Kako pojedinci i organizacije sve više komuniciraju online, potražnja za sigurnim, korisnički središnjim identitetskim rješenjima je intenzivirana. Tradicionalni, centralizirani identitetski modeli suočavaju se s kritikama zbog svoje ranjivosti na kršenja podataka i zloupotrebe, što potiče prelazak na decentralizirane pristupe koji vraćaju kontrolu korisnicima.

Privatnost je na čelu ove transformacije. Korisnici zahtijevaju veću transparentnost i autonomiju nad svojim osobnim podacima, osjećaj koji ponavljaju organizacije za zaštitu privatnosti i koji je pojačan visokoprofilnim curenjima podataka. Decentralizirani identitetski sustavi, često izgrađeni na blockchainu ili tehnologijama distribuiranih knjiga, omogućavaju pojedincima da selektivno otkrivaju samo potrebne informacije, minimizirajući izloženost i smanjujući rizik od krađe identiteta. Ovaj pristup privatnosti kroz dizajn usklađen je s načelima koja zagovaraju organizacije poput Electronic Frontier Foundation i sve se više doživljava kao osnovno očekivanje u digitalnim interakcijama.

Regulativa je još jedan ključni pokretač. Vlade i regulatorna tijela diljem svijeta donose strože zakone o zaštiti podataka, poput Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije (GDPR) i sličnih okvira u drugim regijama. Ove regulative zahtijevaju robusne mehanizme pristanka, minimizaciju podataka i prava korisnika nad osobnim informacijama. Decentralizirana identitetska rješenja su dobro pozicionirana da zadovolje ove zahtjeve, jer inherentno podržavaju pristank korisnika i granularno dijeljenje podataka. Inicijative poput Okvira europskog digitalnog identiteta primjer su regulatorne podrške decentraliziranim modelima, s ciljem pružanja građanima sigurnih, interoperabilnih digitalnih identiteta putem granica.

Uspon digitalnih ekosustava—od financija, zdravstva, obrazovanja i dalje—dalje ubrzava usvajanje decentralizirane provjere identiteta. Kako se platforme i usluge sve više međusobno povezuju, potreba za besprijekornim, višedomenim identitetskim rješenjima raste. Decentralizirani sustavi olakšavaju interoperabilnost, omogućujući korisnicima da autentificiraju i dijele vjerodajnice kroz više usluga bez ponovljenog onboardanja ili redundantnog unošenja podataka. Industrijske savezi poput World Wide Web Consortium (W3C) razvijaju standarde poput verificiranih vjerodajnica i decentraliziranih identifikatora kako bi podržali ovu viziju, potičući sigurnije i korisniku prijaznije digitalno okruženje.

Tehnološki Pejzaž: Blockchain, Dokazi bez saznanja i Standardi Interoperabilnosti

Tehnološki pejzaž za decentralizirane sustave provjere identiteta u 2025. oblikuju brzi napredak u infrastrukturi blockchaina, zrelost dokaza bez saznanja (ZKP) i pojavu standarda interoperabilnosti. Ovi elementi kolektivno rješavaju temeljne izazove privatnosti, sigurnosti i kontrole korisnika u upravljanju digitalnim identitetom.

Tehnologija blockchain čini osnovu većine decentraliziranih identitetskih rješenja, pružajući otporni dnevnik za bilježenje potvrda identiteta i razmjene vjerodajnica. Vodeći blockchain konzorciji i platforme, poput Hyperledger Foundation i Evernym (sada dio Gen Digital Inc.), razvili su okvire poput Hyperledger Indy i Aries, koji omogućuju izradu, izdavanje i verifikaciju decentraliziranih identifikatora (DIDs) i verificiranih vjerodajnica. Ovi okviri omogućuju korisnicima da kontroliraju svoje podatke o identitetu i selektivno otkrivaju informacije trećim stranama, smanjujući oslanjanje na centralizirane vlasti.

Dokazi bez saznanja postali su kamen temeljac provjere identiteta koja štiti privatnost. ZKP omogućavaju korisnicima da dokažu valjanost određenih atributa (poput dobi ili državljanstva) bez otkrivanja osnovnih podataka. Ova kriptografska tehnika sve se više integrira u decentralizirane identitetske protokole, s organizacijama poput ZKProof i Consensys koje napreduju u istraživanju i implementaciji. Usvajanje ZKP-a rješava regulatorne i korisničke zabrinutosti oko minimizacije podataka i usklađenosti s zakonima o privatnosti poput GDPR-a.

Standardi interoperabilnosti ključni su za široko usvajanje decentraliziranih identitetskih sustava. World Wide Web Consortium (W3C) objavio je specifikacije za decentralizirane identifikatore (DIDs) i verificirane vjerodajnice koje su sada široko podržane diljem platformi. Industrijski savezi poput Zaklade za decentralizirani identitet i Trust Over IP Foundation rade na usklađivanju protokola i osiguravanju da se vjerodajnice izdane na jednoj mreži prepoznaju i verifikiraju na drugoj. Ova interoperabilnost ključna je za prekograničnu provjeru identiteta, financijske usluge i vladine aplikacije.

U sažetku, pejzaž decentralizirane provjere identiteta u 2025. definira se robusnim blockchain okvirima, naprednim tehnologijama privatnosti poput dokaza bez saznanja i rastućim ekosustavom standarda interoperabilnosti. Ovi razvojni putevi otvaraju put za sigurna, korisnički usmjerena i globalno kompatibilna digitalna identitetska rješenja.

Konkurentska Analiza: Vodeće Platforme, Startupi i Konsorciji

Pejzaž decentralizirane provjere identiteta u 2025. obilježen je dinamičnom mješavinom etabliranih platformi, inovativnih startupa i utjecajnih konzorcija, od kojih svaki doprinosi evoluciji sigurnih, korisnički središnjih digitalnih identitetskih rješenja. Na čelu sektora su platforme poput Evernym i Sphereon, koje obje koriste blockchain tehnologiju za omogućavanje okvira samostalnog identiteta (SSI). Ove platforme se usredotočuju na davanje korisnicima kontrole nad njihovim osobnim podacima, dopuštajući im selektivno dijeljenje verificiranih vjerodajnica bez oslanjanja na centralizirane vlasti.

Startupi nastavljaju pokretati inovacije, s tvrtkama kao što su Spruce Systems, Inc. i Jolocom GmbH koje razvijaju otvorene protokole i alate za programere koji olakšavaju interoperabilnost među različitim identitetskim ekosustavima. Njihova rješenja naglašavaju privatnost, prenosivost i usklađenost s nadolazećim globalnim standardima, čime postaju privlačna kako za poduzeća, tako i za pojedinačne korisnike koji traže fleksibilne opcije upravljanja identitetom.

Konsorciji igraju ključnu ulogu u postavljanju industrijskih standarda i poticanju suradnje. World Wide Web Consortium (W3C) imao je ključnu ulogu u razvoju specifikacija za verificirane vjerodajnice i decentralizirane identifikatore (DIDs), koji su temelj mnogih decentraliziranih identitetskih sustava. U međuvremenu, Trust Over IP Foundation okuplja dionike iz tehnologije, financija i vladinog sektora kako bi stvorila interoperabilne okvire povjerenja i modele upravljanja.

Konkurencija u ovom prostoru jača kako tradicionalni pružatelji usluga provjere identiteta, kao što su Onfido i IDEMIA, počinju integrirati decentralizirane tehnologije u svoje ponude. Ovi incumbenti koriste svoje uspostavljene baze klijenata i regulativnu stručnost kako bi premostili razliku između naslijeđenih sustava i novih decentraliziranih modela.

Konkurencki pejzaž dodatno oblikuju regionalne inicijative i vladini poticaji, posebice u Europi i Aziji, gdje je digitalni identitet strateški prioritet. Međuodnos između startupa, etabliranih platformi i konzorcija ubrzava usvajanje decentralizirane provjere identiteta, pri čemu interoperabilnost, privatnost i regulativna usklađenost postaju ključne razlike u 2025.

Primjeri Korištenja: Financijske Usluge, Zdravstvo, Vlada i Web3 Aplikacije

Decentralizirani sustavi provjere identiteta transformiraju načine na koje organizacije u različitim sektorima upravljaju i autentificiraju korisničke identitete. Korištenjem blockchaina i tehnologija distribuiranih knjiga, ovi sustavi omogućuju pojedincima kontrolu nad svojim osobnim podacima dok pružaju sigurne, otporne procese verifikacije. Slijedi pregled ključnih primjera korištenja u financijskim uslugama, zdravstvu, vladi i Web3 aplikacijama u 2025. godini.

• Financijske Usluge: Banke i fintech tvrtke usvajaju decentralizirana rješenja identiteta za pojednostavljenje procesa “poznaj svog kupca” (KYC) i usklađenosti s propisima o sprečavanju pranja novca (AML). Ovi sustavi omogućuju korisnicima dijeljenje verificiranih vjerodajnica s više institucija bez ponovnog podnošenja osjetljivih dokumenata, smanjujući trenje pri onboardanju i rizik od prijevara. Na primjer, JPMorgan Chase & Co. i Mastercard istražuju decentralizirane identitetske pilote kako bi poboljšali privatnost korisnika i usklađenost s propisima.
• Zdravstvo: Decentralizirana provjera identiteta omogućuje pacijentima upravljanje pristupom njihovim medicinskim evidencijama, osiguravajući privatnost i interoperabilnost između pružatelja. Bolnice i klinike mogu potvrditi identitete pacijenata i pristanak bez oslanjanja na centralizirane baze podataka, smanjujući rizik od povreda podataka. Inicijative poput digitalnih zdravstvenih programa Mayo Clinic i Cerner Corporation istražuju interes sektora za sigurno upravljanje identitetom uz fokus na pacijente.
• Vlada: Agencije u javnom sektoru pilotiraju decentralizirane identitetske sustave za digitalne ID-e, glasovanje i distribuciju beneficija. Ova rješenja mogu pomoći u sprječavanju krađe identiteta, pojednostaviti pristup javnim uslugama i povećati povjerenje u digitalne vladine platforme. Na primjer, Vladina digitalna služba Ujedinjenog Kraljevstva i Agencija za nacionalnu sigurnost informacijskih sustava (ANSSI) u Francuskoj istražuju okvire samoodrživog identiteta za usluge građanima.
• Web3 Aplikacije: U ekosustavu decentraliziranog weba, provjera identiteta ključna je za kontrolu pristupa, sustave reputacije i usklađenost s novim propisima. Protokoli poput Ethereum Foundation i platforme kao što su Polygon Labs integriraju standarde decentraliziranog identiteta kako bi omogućili sigurno, pseudonimno sudjelovanje u decentraliziranim financijama (DeFi), NFT-ima i DAOs.

Kako se usvajanje ubrzava, decentralizirani sustavi provjere identiteta spremni su poboljšati privatnost, sigurnost i autonomiju korisnika u ovim ključnim domenama.

Regulatorno Okruženje: Globalni Trendovi Politike i Izazovi Usklađenosti

Regulatorno okruženje za decentralizirane sustave provjere identiteta brzo se razvija dok vlade i međunarodna tijela nastoje uravnotežiti inovacije s sigurnošću, privatnošću i usklađenošću. U 2025. globalni trendovi politike odražavaju rastuće priznanje decentraliziranih identiteta (DID) kao održivih alternativa tradicionalnom, centraliziranom upravljanju identitetom. Međutim, regulatorni pejzaž i dalje je fragmentiran, s značajnim regionalnim razlikama u pristupu i implementaciji.

Europska komisija bila je na čelu, unapređujući okvir Europskog digitalnog identiteta (EUDI), koji potiče usvajanje decentraliziranih i korisnički kontroliranih identitetskih novčanika. Revidirana uredba eIDAS 2.0, koja će biti potpuno implementirana do 2026. godine, zahtijeva standarde interoperabilnosti i sigurnosti za digitalna identitetska rješenja diljem država članica EU, dok naglašava privatnost korisnika i minimizaciju podataka. Ova regulatorna inicijativa utiče na globalne standarde i potiče druge regije da razmotre slične okvire.

U Sjedinjenim Američkim Državama, regulatorni vodič ostaje manje detaljan, ali se razvija. Agencije poput Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) objavile su smjernice o digitalnom identitetu, fokusirajući se na upravljanje rizicima i tehničke standarde umjesto na specifične arhitekture. Nedostatak jedinstvene savezne politike o digitalnom identitetu stvara izazove u usklađenosti za organizacije koje djeluju širom država ili međunarodno, jer se moraju navigirati kroz raznovrsne zakone o privatnosti, poput Zakona o privatnosti potrošača u Kaliforniji (CCPA) i propisa specifičnih za sektore.

Regije Azijsko-pacifičkog prostora, uključujući Singapur i Australiju, također istražuju pilote decentraliziranog identiteta. Vlast Infocomm Media Development Authority (IMDA) u Singapuru pokrenula je inicijative za testiranje verificiranih vjerodajnica i decentraliziranog identiteta za prekogranične digitalne usluge, dok Australijski Program digitalnog identiteta razmatra integraciju decentraliziranih tehnologija kako bi poboljšao kontrolu i sigurnost korisnika.

Izazovi u usklađenosti za organizacije koje usvajaju decentralizirane sustave identiteta uključuju osiguranje interoperabilnosti s naslijeđenim sustavima, zadovoljavanje raznolikih regulatornih zahtjeva i rješavanje zabrinutosti oko suvereniteta podataka i prekograničnih tokova podataka. Osim toga, nedostatak univerzalno prihvaćenih tehničkih standarda komplicira implementaciju DID rješenja na velikoj skali. Kako regulatorna tijela nastavljaju usavršavati svoje pristupe, organizacije moraju ostati agilne, pažljivo pratiti razvoj politike i sudjelovati u organizacijama za postavljanje standarda kako bi osigurale kontinuiranu usklađenost i operativnu otpornost.

Prepreke Usvajanju: Tehnički, Društveni i Ekonomskih Prepreka

Unatoč obećanjima decentraliziranih sustava provjere identiteta da poboljšaju privatnost, sigurnost i kontrolu korisnika, njihovo široko usvajanje suočava se s značajnim tehničkim, društvenim i ekonomskim preprekama. Tehnički, interoperabilnost ostaje veliki izazov. Mnogi decentralizirani identitetski sustavi izgrađeni su na različitim blockchain protokolima ili tehnologijama distribuiranih knjiga, što otežava nesmetanu integraciju među platformama. Napori organizacija poput World Wide Web Consortium (W3C) da standardiziraju verificirane vjerodajnice i decentralizirane identifikatore su u tijeku, no nedostaje još industrijski konsenzus. Osim toga, problemi sa skalabilnošću i performansama ostaju, jer se neke blockchain mreže bore s velikim količinama transakcija ili zahtijevaju značajne računalne resurse.

Iz društvene perspektive, povjerenje korisnika i razumijevanje predstavljaju kritične prepreke. Decentralizirani identitetski sustavi često zahtijevaju upravljanje kriptografskim ključevima i digitalnim novčanicima, što može biti zastrašujuće za one koji nisu upoznati s takvim tehnologijama. Rizik gubitka pristupa svom digitalnom identitetu zbog izgubljenih ključeva ili vjerodajnica značajna je briga. Nadalje, postoji skepticizam među pojedincima i institucijama u vezi sa sigurnošću i pouzdanošću decentraliziranih modela u usporedbi s tradicionalnim, centraliziranim pružateljima identiteta. Inicijative grupa poput Decentralized Identity Foundation imaju za cilj educirati dionike i izgraditi povjerenje, ali će široko prihvaćanje trebati vremena.

Ekonomski, prijelaz na decentralizirane sustave identiteta uključuje značajna početna ulaganja za javni i privatni sektor. Integracija novih protokola, prekvalifikacija osoblja i ažuriranje naslijeđenih sustava mogu biti skupi i složeni. Štoviše, nedostatak jasno definiranih regulatornih okvira u mnogim jurisdikcijama stvara neizvjesnost, odvraćajući investicije i inovacije. Regulatorna tijela kao što je Direktorat za pravosuđe i potrošače Europske komisije rade na smjernicama za digitalni identitet, ali harmonizacija preko granica ostaje proces koji je u razvoju.

U sažetku, iako decentralizirani sustavi provjere identiteta nude transformativni potencijal, prevladavanje tehničke fragmentacije, izgradnja povjerenja korisnika i rješavanje ekonomskih i regulatornih neizvjesnosti od suštinske su važnosti za njihovo mainstream usvajanje u 2025. i nadalje.

Buduće Očekivanje: Decentralizirani Identitet 2028. i dalje

Gledajući prema 2028. i dalje, decentralizirani sustavi provjere identiteta spremni su fundamentalno oblikovati okvire digitalnog povjerenja širom industrija. Iskoristavajući tehnologije distribuiranih knjiga i kriptografske protokole, ovi sustavi obećavaju dati pojedincima veću kontrolu nad njihovim osobnim podacima dok smanjuju oslanjanje na centralizirane vlasti. Ova promjena očekuje se da će se ubrzati kako se regulatorna tijela i pružatelji tehnologija usmjere na interoperabilne standarde, kao što su oni koje promovira World Wide Web Consortium (W3C) i Decentralized Identity Foundation.

U narednim godinama, usvajanje će vjerojatno biti potaknuto sektorima s strožim zahtjevima za usklađenost, uključujući financije, zdravstvo i vladine usluge. Na primjer, banke i fintech tvrtke već eksperimentiraju s decentraliziranim rješenjima identiteta kako bi pojednostavile procese “poznaj svog kupca” (KYC), smanjile prijevare i unaprijedile privatnost korisnika. Vlade također istražuju digitalne identitetske novčanike koji omogućuju građanima da sigurno upravljaju vjerodajnicama i selektivno otkrivaju informacije, kao što se može vidjeti iz inicijativa Europske komisije i Vladine digitalne službe Ujedinjenog Kraljevstva.

Do 2028. godine, interoperabilnost će biti ključna točka, s naporima da se osigura da se decentralizirane identitetske vjerodajnice prepoznaju preko granica i platformi. Pojava globalnih okvira i prekograničnih savezništava, poput onih predvođenih OASIS Open i Međunarodnom organizacijom za standardizaciju (ISO), bit će ključna u ovom procesu. Osim toga, očekuje se da će napredak u tehnologijama koje štite privatnost—poput dokaza bez saznanja—dalje poboljšati povjerenje korisnika i usklađenost s propisima.

Unatoč ovim napretcima, izazovi ostaju. Široko usvajanje zahtijevat će robusne modele upravljanja, korisnički prijateljske sučelje i kontinuiranu suradnju između javnih i privatnih dionika. Ipak, putanja sugerira da će do kraja desetljeća decentralizirani sustavi provjere identiteta biti integralni dio digitalnih interakcija, omogućujući sigurno, privatno i korisnički kontrolirano upravljanje identitetom na globalnoj razini.

Strateške Preporuke za Dionike

Kako decentralizirani sustavi provjere identiteta nastavljaju sazrijevati u 2025. godini, dionici—uključujući vlade, poduzeća, pružatelje tehnologija i krajnje korisnike—moraju usvojiti strateške pristupe kako bi maksimizirali koristi uz umanjivanje rizika. Sljedeće preporuke prilagođene su evoluciji decentraliziranog identiteta:

• Vlade: Donosioci politika trebaju davati prioritet razvoju jasnih regulatornih okvira koji podržavaju interoperabilnost i privatnost kroz dizajn. Suradnja s međunarodnim tijelima za standarde kao što su Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) i World Wide Web Consortium (W3C) je od suštinske važnosti za osiguranje globalne kompatibilnosti i povjerenja. Vlade također mogu pilotirati decentralizirana identitetska rješenja u javnim uslugama kako bi postavile mjerne standarde za sigurnost i upotrebljivost.
• Poduzeća: Tvrtke bi trebale integrirati decentralizirana identitetska rješenja kako bi pojednostavile onboardanje korisnika, smanjile prijevare i poboljšale privatnost korisnika. Partnerstvo s institucijama poput Microsoft i IBM, koje aktivno razvijaju decentralizirane platforme za identitet, može ubrzati usvajanje i osigurati usklađenost s najboljim praksama. Poduzeća se također moraju ulagati u obuku zaposlenika kako bi upravljali novim radnim tokovima i sigurnosnim protokolima.
• Pružatelji Tehnologije: Razvijači i arhitekti rješenja trebaju se fokusirati na izradu interoperabilnih, korisnički središnjih platformi koje se pridržavaju otvorenih standarda kao što su oni koje promovira Zaklada za decentralizirani identitet. Naglašavanje robusnih sigurnosnih mjera, kao što su dokazi bez saznanja i end-to-end enkripcija, bit će ključno za održavanje povjerenja korisnika i usklađenosti s propisima.
• Krajnji Korisnici: Pojedinci bi trebali biti educirani o koristima i odgovornostima upravljanja vlastitim digitalnim identitetima. Dionici mogu surađivati s organizacijama poput FIDO Alliance kako bi promovirali najbolje prakse u upravljanju vjerodajnicama i digitalnoj pismenosti, osnažujući korisnike da donose informirane odluke o dijeljenju podataka i privatnosti.

U svim grupama dionika, poticanje javno-privatnih partnerstava i sudjelovanje u industrijskim konzorcijima bit će od vitalnog značaja za harmonizaciju standarda i ubrzavanje usvajanja decentraliziranih sustava provjere identiteta. Proaktivnim pristupom prevladavanju interoperabilnosti, privatnosti i korisničkog iskustva, dionici mogu otključati pun potencijal decentraliziranog identiteta u 2025. i nadalje.

Izvori & Reference

• Microsoft
• IBM
• Evernym
• Avanade
• World Wide Web Consortium (W3C)
• Europska komisija
• Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST)
• Hyperledger Foundation
• Electronic Frontier Foundation
• ZKProof
• Consensys
• Trust Over IP Foundation
• Sphereon
• Spruce Systems, Inc.
• Jolocom GmbH
• Trust Over IP Foundation
• IDEMIA
• JPMorgan Chase & Co.
• Cerner Corporation
• Vladina digitalna služba Ujedinjenog Kraljevstva
• Ethereum Foundation
• Polygon Labs
• Infocomm Media Development Authority (IMDA)
• Program digitalnog identiteta
• Decentralized Identity Foundation
• OASIS Open
• Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)
• Decentralized Identity Foundation
• FIDO Alliance